Planinarski pohod na najviše vrhove Balkana u Bugarskoj i Grčkoj

Planinarski ormarić - Izleti društva

U organizaciji HPD Bilogora iz Bjelovara, nekolicina križevačkih planinara sudjelovalo je u pohodu na najviše vrhove Balkana: Musala (2925m) i Vihren (2914m) u Bugarskoj te Mytikas (2917m) na Olimpu u Grčkoj. Putovanje je trajalo od 23. srpnja do 01. kolovoza, a na njemu su bili: Dejan Jelenčić, Maja Zegnal, Stjepan Koretić te obitelj Cetl (Nikica, Jakov, Romana i Alojz). Najmlađi član pohoda Jakov (9 godina), te ujedno i jedan od najmlađih članova PD Kalnik, osvojio je sva tri vrha!

argaiv1502

Musala_600_x_338Na najvišem vrhu Balkana - Musala

Uspon na Musalu, najviši vrh Bakana na planini Rila (ujedno istoimeni nacionalni park), ostvaren je u subotu 24. srpnja po lijepom vremenu. Rila je najviša planina u Bugarskoj i na Balkanu te ujedno šesta po visini u Europi. Nakon cjelonoćne vožnje, stigli smo u mjesto Borovec, odakle se žičarom uspinjemo na 2369m gdje počinje planinarska staza za Musalu. Sam uspon (cca 600m visinske razlike) nije predstavljao veći problem međutim, zbog mahom neprospavane noći i naglog prelaska velike visinske razlike, svi smo osjećali umor i iscrpljenost. Konačno, na Musalu stižemo u 12.55 sati po lokalnom vremenu (1 sat više nego u Hrvatskoj) nakon 3,5 sata hoda po dobro označenoj i uređenoj stazi. 

Planina Rila je dobila ime po tračkoj riječi koja znači „prepuna vode“ s obzirom da ima dvjestotinjak ledenjačkih jezera i izvora vruće vode. Ispod samog vrha Musala smješteno je tzv. Ledeno jezero (najviše balkansko jezero na 2709m nadmorske visine), a posebno je atraktivno sedam rilskih jezera smještenih u sjeverozapadnom dijelu Rile.

Slijedio je uspon na Vihren na planini Pirin (također istoimeni nacionalni park) u utorak 27. srpnja. Planina Pirin je nazvana prema Perunu, vrhovnom slavenskom bogu groma i munja. Pirin je, poput Rile, pun planinaskih jezera koje Bugari nazivaju očima planine.

Vihren_u_oblaku_600_x_338Vihren u oblaku


Uspon je započeo kod planinarskog doma Vihren na 1950m nadmorske visine. Nakon isprva sunčanog jutra, što smo se više uspinjali oblaci su sve više zatvarali vrh. Dobro označena staza strmo se uspinje i potrebno je cca 3 sata hoda da se dosegne vrh. Zadnjih 300-ak metara visinske razlike prolazimo praktički kroz oblak te na vrh dolazimo u 9.45 sati po lokalnom vremenu. Na vrhu bilježimo 5°C i vjetar koji nas tjera da obučemo na sebe sve što smo ponijeli. Slikamo se, zadržavamo kratko i polazimo natrag prema planinarskom domu. Nažalost, nekih pola sata prije dolaska u dom, započinje kiša koja dodatno otežava spust po kamenom terenu i kvari nam doživljaj uspona. Međutim, trebamo biti sretni jer od našeg mlađeg vodiča Jovana saznajemo kako je od 7 dolazaka na Vihren samo 3 puta bio na vrhu zbog lošeg vremena. Nije Pirin nazvan slučajno prema bogu gromova i munja. 

Uspon na Mytikas na Olimpu, ujedno i najljepši dio puta, ostvaren je u petak 30. srpnja kada su se bogovi smilovali umornim planinarima i podarili im prekrasan dan. Planina Olimp, prijestolnica bogova iz grčke mitologije, smještena je u sjeveroistočnom dijelu Grčke (Tesalija). S planine se pruža prekrasan pogled na nedaleku obalu Egejskog mora.

Mytikas_-_najvii_vrh_Olympa_600_x_338Mytikas, najviši vrh Olimpa

Naše strahove da ćemo imati problema s gorivom za autobus, zbog štrajka vozača koji se u to vrijeme dešavao u Grčkoj, preduhitrio je naš vozač Zdravko koji je napunio rezerve goriva još u Bugarskoj tako da je sve prošlo u najboljem redu.

Prvi dio uspona odrađen je u četvrtak popodne 29. srpnja između prvog planinarskog doma smještenog na 1100m i drugog smještenog na 2100m nadmorske visine. Taj planinarski put inače nije prohodan za motorna vozila tako da se do višeg planinarskog doma sav teret prenosi isključivo na mulama. Zbog toga smo strahovali od mogućih visokih cijena no, došavši u drugi dom, ugodno smo se iznenadili kako normalnim cijenama tako i kvalitetom smještaja.

Uspon na Mytikas započinjemo u 6.00 sati po lokalnom vremenu kako bi čim prije dosegli vrh jer su na tim visinama sredinom dana česte izmjene vremena. Na sreću, prati nas lijepo vrijeme tako da nakon nešto manje od 2 sata strmog uspona, u 7.50 sati, stižemo na vrh Skala (2866m). Ovaj vrh je ishodište za polazak na susjedne više vrhove – Skolio (2912m), Mytikas (2917m) i Stefani (2909m). Na Skali donosimo odluku da umorniji planinari krenu prema „lakšem“ vrhu Skolio, dok spremniji kreću na Mytikas. Uspon sa Skale na Mytikas iziskuje prvo 100-ak metara strmog spusta pa zatim 150 metara isto tako strmog uspona po stijeni nagnutoj 60°. Na tom putu najveću prepreku predstavlja gotovo okomiti zub visine 10-ak metara, nažalost bez osiguranja, što put čini ujedno teškim i djelomično opasnim. Na Mytikas stižemo u 9.20 sati, uživamo u panorami i suncu i već u dolini naziremo kako se skupljaju oblaci. Obzirom da smo za isti dan predvidjeli spuštanje do prvog planinarskog doma (1800m spusta nakon 800m uspona), uspon na Stefani – Zeusov tron ostavljamo za neka druga vremena.

Osim tri najviša vrha, tijekom boravka u Bugarskoj i Grčkoj izvedeni su pohodi i na vrhove Maljovica (2729m) 25. srpnja, te Goliam Polezan (2851m) 28. srpnja.

Nakon 9 dana napornog planinarenja, slijedi zasluženi odmor na obali Egejskog mora i potom šlag na kraju – rafting na rijeci Tari u Crnoj Gori.

Vihren_600_x_338
Vihren, vrh

Na turističkom dijelu putovanja posjećene su pješčane piramide i Rilski manastir u Bugarskoj te manastir Meteora u Grčkoj.
Pješćane piramide, kod mjesta Stob u zapadnom dijelu Rile, predstavljaju atraktivan prirodni fenomen nastao erozijom tla u periodu ranog Trijasa.

Rilski manastir je najveći i najpoznatiji pravoslavni manastir u Bugarskoj. Smješten je u nacionalnom parku Rila ispod planine Maljovica, a sastoji se od kompleksa crkvi i građevina (najstarije datiraju iz 13. stoljeća).

Panorama_Scolio_-_Mytikas_600_x_161Panorama Scolio - Mytikas

Građevine manastira Meteora su izgrađene na prirodnom stijenama vapnenca visokim i do 500 metara, na sjeverozapadnom rubu Tesalske ravnice u centralnoj Grčkoj. Meteora je bila skupina od čak 24 manastira, danas je preostalo samo šest (pet muških i jedan ženski), a smatra se da najstariji datiraju iz 11. stoljeća.

Musala_-_najvii_vrh_Balkana_600_x_338
O svemu više na predavanju koje će se održati najesen u jednom od termina utorkom u prostorijama PD Kalnik. 

Tekst i slike: Alojz Cetl

 
Iz drugih planinarskih portala